Dvorci kralja Ludwiga II koje je tijekom burnog i kontroverznog života izgradio tragajući vjeruju mnogi, za idealom ljepote jedna su od najposjećenijih turističkih destinacija u Njemačkoj.
“Vječna zagonetka želim ostati i sebi i drugima”. Tu je rečenicu bavarski kralj Ludwig II napisao prije smrti jednoj svojoj prijateljici, a da je u tome uspio dokazuje se i danas, 170 godina nakon njegova rođenja.
Njegovi suvremenici pak smatrali su dvorce “krajnje besmislenima i onkraj svakoga ukusa”, no danas mnogi vjeruju da su oni djelo arhitektonskoga genija, daleko ispred svojeg vremena.
Ludwig II rođen je 1845. godine u Münchenu u Njemačkoj, kao prvo dijete u braku kralja Maximiliana i kraljice Marije Frederike.
Djetinjstvo i mladost Ludwig II uglavnom je proveo u dvorcu Hohenschwangau. Nakon što je 1861. prvi put čuo opere Richarda Wagnera Tannhäuser i Lohengrin, ostaje očaran njegovim operama te svijetom bajki, mitova i legendi.
Ludwigov otac Maximilian umro je 1864. godine a Ludwig je istog dana, sa samo 18 godina, proglašen kraljem Bavarske. Čim je došao na vlast počeo se zalagati za unaprjeđenje kulture. Wagnera, kojega je obožavao, prvi put sreće 1864. godine te mu počinje financijski pomagati.
Među ostalim, financirao je njegov umjetnički opus, što ubrzo nailazi na otpor državnog vrha, ali i sugrađana. Popustivši pritisku, naredio je Wagneru da napusti Bavarsku, ali kontakt nikada nisu izgubili. U rat u koji je 1866. godine uvučena Bavarska mladi se kralj nije puno miješao prepustivši vojnu politiku svojim ministrima.
Po završetku rata koji je Bavarska izgubila, Ludwig II počinje graditi svoje čuvene dvorce i u njih se povlači. Uzor u gradnji bio mu je Luj XIV – francuski kralj sunca, poznati rasipnik i hedonist među okrunjenim glavama.
Najromantičniji prizor – dvorac Neuschwanstein
Prvi dvorac koji je sagradio bio je Neuschwanstein, danas jedan od najljepših i najpoznatijih svjetskih dvoraca. Nalazi se na jugozapadu Bavarske u regiji Allgäu.
Neuschwanstein je građen je od 1869. do 1886. uglavnom u stilu njemačke romanike iz 13. stoljeća, premda vrlo slobodno interpretirane. Pojedini su detalji preuzeti iz stvarnih zgrada, ali je dvorac u cjelini originalna građevina.
Prostire se na površini od 5.935 m² na nadmorskoj visini od 965 m. Od planiranih 228 prostorija dovršeno je svega 15. Iako nije u potpunosti dovršen, dvorac ima veliki broj vrijednih prostorija uređenih u stilu neoromanike.
Vanjski izgled dvorca stvara jak dojam rasporedom raznih elemenata, a masivni su kameni zidovi olakšani s iznimno malo dekoracija.
Stoga se i ne očekuje bogatstvo i složenost unutrašnjih prostorija, jer je teško pronaći i djelić površine bez kakvog figurativnog ili ornamentalnog uzorka. Posebno raskošna je Ludwigova spavaonica u gotičkom stilu s izrezbarenim hrastovim panelima i slikama koje ilustriraju legendu o Tristanu i Izoldi.
Masivni krevet s dekorativnim baldahinom izrađivalo je 14 majstora više od četiri godine.
Dnevni salon je posvećen mitu o labuđem vitezu Lohengrinu prikazanom na tapiserijama. Između dnevne i radne sobe nalazi se mala tzv. pećina, dekorirana umjetnim vodopadom i promjenjivom igrom svjetla.
Blagovaonica je s tri kata nižom kuhinjom povezana malim dizalom za hranu.
Dvije najvrjednije i najatraktivnije prostorije u dvorcu Neuschwanstein su Prijestolna dvorana (Thronsaal) i Dvorana pjevača (Sängersaal).
Prva dvorana dvorca je okružena kićenim bizantinskim arkadama, a projektirao ju je Eduard Riedel po uzoru na Aju Sofiju. Prvotno je zamišljena kao Dvorana Grala u Wagnerovom Parsifalu. Prijestolje koje je trebalo biti postavljeno u središtu dvorane nažalost nikada nije načinjeno.
Prijestolna dvorana je druga dvorana dvorca po svojoj veličini, a posebno je vrijedna zbog izuzetno dekorativnih mozaika na apsidi i kružnom prikazu životinja na podu.
Najveći prostor u dvorcu zauzima Dvorana pjevača koja je izvedena prema originalu u Wartburgu i ima uzdignuti strop s panelima ukrašenim intarzijama s dekorativnim motivima prema znacima zodijaka. Prema nekim izvorima, upravo je ta dvorana potakla Wagnera na skladanje Tannhäusera.
Jedna od posljednjih uređenih prostorija nalazi se na vrhu stubišta u visokoj sjevernoj kuli. Posjetitelji koji se uspnu tako visoko nagrađeni su pogledom ne samo na romantični okoliš dvorca, nego i na plavičasti zvjezdani svod dvorane sa skulpturom zmaja i stupovima bogato dekoriranim cvjetnim uzorcima.
ZANIMLJIVOSTI DVORCA NEUSCHWANTEIN
Dvorac Neuschwanstein je opremljen i tehničkim detaljima koji su odgovarali tadašnjem poimanju modernog života. Tako je, između ostaloga, raspolagao i vlastitim sustavom grijanja i zvoncima za poslugu. Posebno napredna bila je oprema kuhinje u kojoj se mogla određivati toplina, a dvorac je imao i vlastiti sustav za grijanje vode te toalete s automatskim ispiranjem.
U dvorcu se danas mogu posjetiti i prostorije za poslugu, štedljivo opremljene namještajem od hrastovine. Pored jednog stola i jednog ormara svaka je soba imala i po dva kreveta duga 1,80 m.
Prostorije su bile odvojene neprozirnim staklima kako bi se Ludwig II mogao neprimjetno kretati dvorcem. Posluzi također nije bilo dopušteno korištenje glavnog stepeništa u dvorcu, već su se morali koristiti uskim i strmim stepeništem za poslugu.
Dvorac Neuschwanstein bio je samo prvi u nizu i pokazao je da kralj ima vrsnu sposobnost i veliki talent za arhitekturu.
Drugi dvorac Herrenchiemsee sagradio je na samom vrhu brda Schachen na 1866 metara visine. To je malo zdanje građeno od drveta od 1869. do 1872. godine prema arhitektonskim nacrtima Georga Dollmanna.
Od 1870. godine kralj Ludwig II je u njemu slavio svoje rođendane i imendane.
Dvorac se nalazi na jugu Garmisch-Partenkirchena i otvoren je za javnost. Da biste ga posjetili, trebate se tri do četiri sata penjati uz strmu, ali široku stazu. Dvorac je građen u orijentalnom stilu, a prvim katom dominira bajkovita turska soba.
Treći dvorac Linderhof izgradio je u idiličnom zaseoku Graswangtal, nedaleko od gradića Ettal.
Dvorac Linderhof okružen je šumom i brdima, prekrasnim parkovima i fontanama, paviljonima i terasama. Građen je u rokoko stilu, u U-obliku, od 1874. do 1878. godine.
Ovo impozantno zdanje kralj Ludwig II je koristio kao lovačko prebivalište te mjesto za povlačenje i sanjarenje. U sklopu dvorca dao je sagraditi umjetnu Venerinu pećinu s jezercem (najveća u Europi), te malu galiju u kojoj je plutao jezerom, uživajući u Wagnerovoj glazbi.
Dvorac Herrenchiemsee – bavarski Versailles
Četvrti i najveći dvorac Herrenchiemsee sagradio je na otoku Herreninsel, na jezeru Chiemsee. Taj je otok Ludwik II. kupio 1873. i na njemu sagradio najimpozantniji dvorac u Njemačkoj.
Projektiran je po uzoru na čuveni francuski dvorac Versailles, u čast već spomenutom Luju XIV. Do dvorca se dolazi brodićem, a građen je u kombinaciji baroka i rokokoa, prepunjen detaljima od zlata, mramora i porculana.
Ludwig II je u ovom dvorcu boravio samo devet dana. Opčinjenost Lujem XIV ogleda se i u Ludwigovoj sobi s ogledalima, nalik poznatoj dvorani s ogledalima u Versaillesu. Tu sobu je Ludwig posebno volio i u njoj je noću provodio vrijeme čitajući.
OVDJE saznjate koje su tajne dvorca Versailles koje će zagolicati vašu maštu
Kao što je Kralj Luj XIV smatrao sebe kraljem sunca, tako je Ludwig smatrao sebe kraljem mjeseca. Umislivši da je kralj noći, danju je spavao, a noću bio budan. Kraljeva spavaonica je najsjajnija prostorija u dvorcu, optočena je zlatom, mramorom, skupocjenim parketom, figuricama, kitnjastim lusterima.
Ludwig nikada nije koristio ovu sobu jer je govorio da je izgrađena za Luja XIV. Nalik versajskim vrtovima, i ovaj dvorac ima predivan park prepun cvijeća i fontana.
Nikad sagrađen dvorac…
Ludwig II je kupio i ruševinu zamka Falkenstein na 1277 metara visine. Ruševina se nalazi u blizini dvoraca Neuschwanstein i Hohenschwangau, a na njoj je planirao izgraditi zamak u stilu romantične gotike. Radovi su obustavljeni na samom početku zbog prerane kraljeve smrti. Kralj Ludwig II je izgradnju dvoraca financirao svojom kraljevskom plaćom, no troškovi su bili enormni, a nagomilane dugove nakon kraljeve smrti vraćala je njegova obitelj, dinastija Wittelsbach, koja je do 1902. godine bankama vratila sve dugove.
Same okolnosti smrti kralja Ludwiga II do danas su ostale nerazjašnjene. Naime, po nalogu vlade koja nije blagonaklono gledala na njegove poteze, liječnici su ga proglasili “mentalno bolesnim” te su ga stavili u kućni pritvor.
Iz posljednje šetnje sa svojim liječnikom nikada se nije vratio. Niti kralj niti liječnik. Službena verzija kaže da je liječnik pokušao spasiti ga od samoubojstva, no i sam je pri tom stradao. Je li to doista bilo tako, ostaje zagonetka. No Ludwig II je možda baš tako i želio…
Piše: Wish.hr
Fotografije: Pixabay, Michael Dawes, novofotoo, Rick Payette
