Ozbiljan udarac švicarskoj urarskoj industriji zadao je Seiko kada je 1969. godine na tržište u Tokyju stavio prvi kvarcni ručni sat35 SQ Astron rađen u limitiranoj nakladi od 100 primjeraka po cijeni koja je odgovarala cijeni manjeg japanskog automobila.
Piezoelektrična svojstva kristala kvarca otkrili su Jacques i Pierre Curie već 1880. godine. Električno pobuđeni kristal kvarca titra frekvencijom od čak 32.768 titraja u sekundi. Prvi prototipovi elektronskog kvarcnog ručnog sata izrađeni su u istraživačkom laboratoriju CEH (Centre Electronique Horologer) u Neuchâtelu.
Unatoč tome što je prototip kvarcnog ručnog sata razvijen u Švicarskoj komercijalna proizvodnja započela je dvije godine kasnije u dalekom Japanu. Seiko Astron imao je oscilator od kristala kvarca, te hibridni integrirani krug i minijaturni motor koji mu je okretao kazaljke. Njegovo odstupanje od točnog vremena iznosilo je svega minutu u godinu dana. Moderni kvarcni mehanizmi proizvode se u ogromnim količinama te i najjeftiniji satovi u pravilu imaju kvarcni mehanizam.
Ručni satovi u Hrvatskoj šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća
U Hrvatskoj, odnosno u čitavoj tadašnjoj Jugoslaviji, šezdesete i sedamdesete godine obilježene su odlaskom u Trst gdje su se kupovali Darwil satovi namijenjeni prvenstveno našem tržištu.
Vrlo cijenjeni bili su IWC Schaffhauseni, Omege, Zenithi, a popularni brandovi u nešto nižem cjenovnom razredu Omikron, Doxa, Marvin, nešto rjeđe modeli tvrtki Tissot, Lanco, Delbana. U trgovinama su prevladavali sovjetski Rakete, Poljoti, Slave ili istočnonjemački – Glashütte satovi.
Bio je običaj da se ručni satovi daruju prigodom značajnih događaja poput krizme, mature, diplome; nasljeđuju od djedova i očeva, poklanjaju za obljetnice rada i odlazak u mirovinu.
Tekst i fotografije omogućio: Muzej za umjetnost i obrt
Piše: Vesna Lovrić Plantić
