Često smo se uvjerili da je stvarnost uzbudljivija od mašte jer su neobične sudbine, pojave i karakteri dio svakodnevnice i samo onda kada nismo u stanju objasniti njihovo porijeklo, počinjemo govoriti o fantastičnom, nadrealnom i maštovitom
U kazališnoj knjižici za operu „Tosca“ Giacoma Puccinija (1858.-1924.) koju je režirao Pier Francesco Maestrini i koja je premijerno izvedena u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru
Izložbeni prostor Napretkovog kulturnog centra u upečatljivoj plavoj zgradi Napretkove zadruge (1936.) „elipsoidnog tlocrta s nazubljenim završetkom tornja“
Zahvaljujući suradnji između Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Slovenskog narodnog gledališča u Mariboru već se nekoliko godina hrvatski i slovenski pretplatnici voze između ova dva grada kako bi pogledali tri zagrebačke i tri mariborske predstave
Dječje kazalište Dubrava (najistočnije zagrebačko kazalište) se prilično smiono upušta u najrazličitije izvedbe pa me nije začudila obavijest da će predstavu „Čarobne etide“ Nikoline Do
Religioznu poemu u četiri pjevanja na slavonskoj štokavskoj ikavici „Sveta Rožalija“ o „djevici i pustinjakinji iz Palerma iz 12. stoljeća“ u kojoj su vidljivi utjecaji dubrovačkog baroknog pjesništva
Uvijek me čudilo da u varaždinskom kazalištu ima tako malo glazbeno-scenskih uprizorenja budući da ovaj grad slovi kao „glazbeni grad“ i posjeduje potencijale za izvedbu recentnih, „oživljenih“ ili manje poznatih opernih djela
Izdanak slavonske plemićke obitelji Bela pl. Adamovich Čepinski (1856.- 1934.) svoje je školovanje u Beču podijelio između agronomije i glazbe
Autorski projekt redateljice Ivice Boban, dramaturginje Olje Lozica i glumaca Amara Bukvića i Filipa Juričića pod nazivom „Kako misliš mene nema?!“ stasao je
Nikakve društvene i ekonomske peripetije ne mogu uništiti kazalište, a ljudsko ili vremensko agresivno djelovanje mogu tek nakratko odstraniti javno istaknuti kazališni plakat.