Tko se od nas ne poželi svakog jutra na zvuk budilice još malo vratiti u krevet i odgoditi ustajanje i trčanje za obvezama tog dana?!
K tome, ako je dan tmuran i siv, ako pada kiša, ustajanje je još teže, razbuđivanje mukotrpnije, a loše raspoloženje može dominirati danom.
Pojednostavljeno, zlovoljni smo. I boli nas glava, i kosti i zglobovi… i promjenjivog smo raspoloženja. Iako zvuči banalno i “razmaženo”, razlozi su puno dublji i znanstveno objašnjeni – pojmom meteoropatija.
Meteoropatija i meteoropati
Meteoropatija (dolazi od grčkih riječi meteorom – nebeska pojava i pathos – bolest, patnja) se definira kao grupa simptoma i reakcija koje se manifestiraju kada dođe do promjene jednog ili više meteoroloških čimbenika.
Pod meteorološkim čimbenicima podrazumijevaju se temperatura i vlažnost zraka, vjetar, atmosferski tlak, kiša, grmljavina i efekt ionizacije. Osoba podložna meteoropatiji naziva se meteoropatom.
Meteoropat je iznadprosječno sklon promjenama raspoloženja, bolovima ili raznim oblicima nelagode neposredno prije nego što nastupe promjene vremena, a tegobe se smanjuju ili nestaju prestankom tih okolnosti.
Najčešći simptomi su razdražljivost, malodušnost, napetost, glavobolja, nesanica i općenita slabost.
Te se tegobe najčešće javljaju i najizraženije su pri padu atmosferskog tlaka, pojavom vjetra i kiše te sivog i tmurnog vremena. Posebno su tada ugrožene osobe s kroničnim bolestima te im se javljaju bolovi u zglobovima, pojačava se astma i alergija, kao i osobe sa žučnim i bubrežnim oboljenjima.
Stoga nije čudno da se ljudi općenito sve više interesiraju za vremenske (ne)prilike, posebice i zbog činjenice da živimo u vremenu kada su nestali prijelazi godišnjih doba, temperaturne razlike su drastične, a globalno zatopljenje odvija se puno brže od predviđenog.
Zato sve više jača novija grana meteorologije – biometeorologija, koja se bavi utjecajem vremenskih uvjeta na ljude, biljke i životinje.
Gotovo svaka meteorološka prognoza obogaćena je i biometeorološkom prognozom koja opisuje meteorološku situaciju i najavljuje vremenske uvjete koji mogu utjecati na naše zdravlje.
Često se kaže da su upravo osobe koje boluju od kroničnih bolesti zapravo najprecizniji prognozeri promjene vremena, bolovi koji im se javljaju pri padu tlaka zraka ili približavanjem oluje točan su pokazatelj promjene.
Činjenica je da se biometeorologija smatra novijom znanošću, no još je Hipokrat, otac moderne medicine, zapisao da “onaj tko želi produbiti znanje o medicinskoj umjetnosti, mora uzeti u obzir godišnja doba i njihove utjecaje…”.
Jesmo li svi meteoropati?
Svi su ljudi manje raspoloženi pri pogledu na tmuran dan, uobičajeni optimizam i vedrinu zamijene melankolične i malodušne misli, teško nam se pokrenuti…, što je i normalno jer je naš organizam osjetljiv na promjene tlaka, vlage, temperature…
No meteoropatima se smatraju osobe kod kojih se pojava ili pogoršanje zdravstvenih tegoba redovito povezuju s vremenskim neprilikama.
Najčešće je meteoropatija izraženo kod žena srednjih godina, starijih osoba i kroničnih bolesnika
Simptomi se kod njih javljaju jedan do dva dana prije promjene vremenskih prilika. Poznate su dvije osnovne vrste meteoropatije.
Primarna (ili osnovna) se javlja kod inače zdravih osoba i najčešće je karakterizira promjena raspoloženja i opća slabost. Sekundarna meteoropatija odnosi se na pogoršanje već prisutnih bolesti pri promjeni vremenskih prilika.
Što se ustvari događa?
Istraživanja su pokazala da meteoropatija najvjerojatnije nastaje jer vremenske promjene, naročito dolazak hladne fronte, potiču stvaranje ACTH ili adrenokortikotropnog hormona (hormona stresa) koji luči prednji režanj hipofize (adenohipofiza).
Pojačano lučenje ACTH-a uslijed pada temperature zraka uzrokuje osjećaj tjeskobe i razdražljivosti kod meteoropata.
Istodobno se smanjuje lučenje endorfina, našeg prirodnog sredstva protiv boli, uslijed čega se prag boli znatno smanjuje. Zbog manjka endorfina povećava se osjetljivost mišićnog, tetivnog i živčanog sustava na bol i javljaju se glavobolje, bolovi u kostima i mišićima.
Važno je vratiti se prirodi
Značajan utjecaj na učestalost meteoropatije svakako, osim gore navedenih razloga, ima i moderan stil života.
Previše vremena provodimo u zatvorenim (često klimatiziranim) prostorima gdje uvjete prilagođavamo svojim potrebama. Pri tome sve manje vremena provodimo na otvorenome, čime se smanjuje naša sposobnost nošenja s vremenskim promjenama i atmosferskim prilikama.
Istraživanja su čak pokazala da osobe koje su fizički aktivne i puno vremena provode vani, znatno manje ili uopće ne osjećaju promjene vremenskih prilika. I stoga je uputno što više vremena provoditi na otvorenome, i kad je kiša i kad je snijeg, i kada puše vjetar… važno je vratiti se prirodi.
Kako si pomoći?
Praćenje biometeorološke prognoze i ponašanje sukladno uputama svakako može pomoći osobama koji boluju od kroničnih bolesti da što lakše prebrode period promjene vremena.
Pri tome je, naravno, važno redovito uzimati propisane lijekove. Primarnu meteoropatiju, pak, moguće je ublažiti zdravom i pravilnom prehranom, uz dovoljne količine vode i redovit san.
Iznimno je važno, i zato ponavljamo još jednom, boraviti na svježem zraku, čak i onda kada nam se čini da vrijeme nije “idealno” za šetnju.
Redovita tjelesna aktivnost također je važan doprinos poboljšavanju općeg stanja.
Tako će vam biti lakše prebroditi tmuran dan do onog sljedećeg jer sutra je uvijek novi (sunčan) dan!
Piše: Wish.hr
