Flora Turner-Vučetić

Flora Turner Vučetić otkriva nam kako je ljubavna priča njezine bake i djeda bila inspiracija za neobičnu kuharicu. Ova povjesničarka umjetnosti, muzeologinja, novinarka i urednica BBC-a, promotorica hrvatske kulture u inozemstvu, u prvom redu u Velikoj Britaniji, autorica je zanimljive kuharice ” LJubavne slastice”. Neobične utoliko što u knjizi isprepliće ljubavnu priču svoje bake Flore i tradicionalne dalmatinske recepte.

U svom životu Flora Turner Vučetić organizirala je brojne izložbe, koncerte, znanstvene susrete i predavanja, te napisala mnoge studije i članke, pretežno zaokupljena englesko-hrvatskim vezama, a pridonijela je da se vrijedni rukopisi i djela naših umjetnika, raspršena po svijetu nabave za muzeje u domovini. Za doprinos hrvatskoj kulturi Flora Turner Vučetić odlikovana je 1997. Redom Danice s likom Marka Marulića, a 18. 4. 2007., u znak priznanja za unapređenje i promicanje hrvatske umjetnosti u zemlji i inozemstvu, dobila je povelju “Radovan Ivančević”.

W: Možete nam približiti ljubavnu priču vaše bake i djeda?
To je romantična priča o ljubavi na prvi pogled koja je potrajala sve do duboke starosti. Proslavili su zajedno i zlatni pir. Flora i Viktor Gajo upoznali su se u Splitu 8.8.1903. ali on je već u rujnu otišao iz Splita u austrijski gradić Leoben gdje je studirao za inženjera rudarstva na Carskoj i Kraljevskoj akademiji koja i danas postoji. Pisao joj je divna, romantična pisma i slao lijepe i maštovite razglednice. Iz njih saznajemo o toj naivnoj ali i žarkoj, strastvenoj ljubavi. Posjećivao bi je kad bi došao na praznike u Stari grad na otoku Hvaru gdje je ona živjela.

ljubavne-slastice

W: Kako je došlo do ideje spajanja ljubavnih pisama i kuharice u istu knjigu?
Dvije godine prije nego je Hrvatska postala dijelom Europske zajednice grupa volontera u Velikoj Britaniji organizirala je festival Dobrodošla Hrvatska na kojemu smo predstavili hrvatsku umjetnost, baštinu, arheologiju, književnost, glazbu i film s više od 30 događanja. Nedostajala je gastronomija i na nagovor članova odbora prihvatila sam se tog zadatka. Tražila sam zanimljiviji pristup od obične kuharice i sjetila sam da djed u pismima zahvaljuje svojoj zaručnici na delicijama koje mu je slala u Leoben, a naslijedila sam i njezinu rukom pisanu kuharicu, pa sam napravila kombinaciju obiteljske kronike, ljubavne priče s receptima kojima sam dala dodatno značenje opisujući život jedne srednjoeuropske građanske obitelji u prvoj polovici 20. stoljeća.

W: Jeste li prilikom pisanja knjige isprobali recepte na koje ste naišli?
Sve sam recepte isprobala i prilagodila ih današnjem načinu pripravljanja jela.

W: Kako je knjiga primljena u Velikoj Britaniji?
Knjiga je izvanredno primljena ne samo u Engleskoj, već i u Americi i Australiji od kuda sam dobila brojne pozitivne poruke i lijepe pohvale.

floraW: Može li se napraviti usporedba dalmatinske i engleske kuhinje?
Engleska je kuhinja kao i hrvatska regionalna i podliježe mnogim utjecajima iz drugih zemalja. No dalmatinska kuhinja nije slična engleskoj i upravo zbog toga je zanimljiva Englezima.

W: Vjenčana haljina Vaše bake se može vidjeti na izložbi “U dobru i zlu”. Skriva li ostavština vaše bake još neke interesantne eksponate?
Prigodom promocije moje knjige Ljubavne slastice u MUO-u darovala sam za zbirku i svileni suncobran koji je baka imala na vjenčanju i vidi se na fotografiji, te pozivnicu za njezino vjenčanje 2.9.1909. Uživam u čipkama, vezovima i fotografijama koji su ilustrirani u knjizi.
Knjigu je objavila izdavačka kuća Algoritam i može se nabaviti u njihovim knjižarama.

W: Koje su glavne značajke Britansko-hrvatskog društva?
To je dobrotvorno društvo prijateljstva između ove dvije zemlje. Pošto su u njemu okupljeni Britanci i hrvati različitih profesija imamo vrlo dinamičan program promicanja svih vidova hrvatske umjetnosti, kulture i baštine. Također povezujemo stručnjake na području znanosti i potičemo poslovne veze. Organiziramo predavanja, koncerte, filmske projekcije književne nastupe i izložbe. Jednom godišnje u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj organiziramo memorijalno predavanje u spomen na našeg dragog člana uprave pokojnog Krstu Cviića. Priloge u dobrotvorne svrhe prikupljamo na godišnjoj večeri na kojoj uvijek imamo i specijalne goste. Prošle godine gost je bila Tena Štivičić upravo kad se počela prikazivati njezina drama ”Tri zime”, te smo je na večeri promovirali. Objavili smo i nekoliko publikacija.

W: Kakva predodžba o Hrvatima vlada u Britaniji?
Mnogi Britanci koji su posjetili Hrvatsku upoznali su nas kao gostoljubive domaćine. Studenti i stručnjaci koji ovdje dolaze su među najboljima. U akademskim krugovima Hrvati su cijenjeni. Ali moramo kontinuirano i upravo preko kulturnih događanja i turističkih promocija približiti Hrvatsku onima koji još uvijek ne znaju gdje se ona nalazi.

W: Kako ocjenjujete odnose između dviju država?
Ja nisam političar i ne mogu dati ocjene, ali iz mog iskustva naši odnosi su dobri.

flora-1

W: U čijoj kuhinji najviše uživate? Koji vam je najomiljenije jelo?
U Dalmatinskoj. A teško je odlučiti se za najomiljenije jelo. Pašticada s njokima je za posebne prigode, ali i riba na gradele. Divlje zelje i divlje šparoge su također neodoljiv specijalitet kojeg u Londonu nema. A od slastica najviše volim ravijole i paprenjake.

W: Pripremate li neke nove projekte imate li planova za daljnji rad?
Upravo radim na istraživanju britanskih umjetnika koji su u okviru putovanja, koje su nazivali Grand Tour, odlazili u Dalmaciju i na crtežima i akvarelima zabilježili hrvatske krajolike i spomenike. Pripremam se za izlaganje o tome na simpoziju koji organizira Institut Cvito Fisković u Splitu u svibnju. Drugi je projekt sudjelovanje na simpoziju u povodu stogodišnjice Meštrovićeve izložbe u Victoria i Albert Muzeju u Londonu u lipnju, gdje će sudjelovati i stručnjaci iz Hrvatske.

Autor: Diana Mikloš
Fotografije: Srećko Budek