Prvi sat na Mjesecu je bio Omega Speedmaster a prvi vodootporni sat je bio Rolex Oyster.
Kronografi
Kronografima se nazivaju satovi s osnovnim brojčanikom s dvije kazaljke – satnom i minutnom, te središnje postavljenom sekundnom kazaljkom kronografa koja pokazuje vrijeme na posebnoj skali s finom podjelom. Ona se može pokrenuti, zaustaviti i vratiti u početni položaj pritiskom na gumb. Rani kronografi obično su imali samo jedan gumb, dok su kasnije uobičajena dva: prvim se sekundna kazaljka pokreće i zaustavlja, dok se drugim vraća u početni položaj. Moderni kronografi često imaju i pokretni prsten u funkciji tahimetra kako bi se brzo mogla proračunati brzina i udaljenost.
Kronografi imaju različite namjene koje su označene na brojčaniku i na vanjskom pokretnom prstenu. Takvi satovi koriste se u industriji za normiranje, u sportu, automobilizmu, avijaciji, vojsci (artiljeriji), u ronjenju za kontrolu vremena izranjanja, u svemirskim programima… O tome koliko kronograf može biti značajan svjedoči primjer Omege Speedmaster. Osim što je bio prvi sat na Mjesecu, iznimno značajnu ulogu imao je u misiji Apolla 13 u travnju 1970. koja je umalo završila tragično zbog eksplozije spremnika kisika. Preciznost i opcije Speedmastera omogućili su da se uspostavi prava putanja za povratak na Zemlju i tako spasi posada svemirskog broda.
Ručni satovi s budilicom
U ručne se satove relativno rano počeo ugrađivati mehanizam za buđenje. Švicarska tvrtka Eterna već je 1912./14. proizvela sat s takvim mehanizmom. Pogon sata i budilice ponekad daju dvije odvojene opruge, a ponekad samo jedna. U drugom slučaju, naravno, zvonjava budilice znatno skraćuju vrijeme između dva navijanja. Primjerice, ako potpuno navijena opruga omogućuje neprekidni hod u trajanju od 56 sati, 22 sekunde zvonjave skraćuje vrijeme funkcioniranja sata do sljedećeg navijanja na samo 38 sati.
Ručne budilice uglavnom imaju dvije krune: jednu za navijanje hoda sata te podešavanje satne i minutne kazaljke, drugu za navijanje budilice te za podešavanje kazaljke budilice. Zvonjava se pak može prekinuti izvlačenjem ili utiskivanjem krune ili gumbića.
Satovi za ronioce
Satovima za ronioce smatraju se satovi koji su vodonepropusni barem do 10 atmosfera (100 m), najčešće 20-30 atm (200-300 m). Prvi vodootporni sat izradio je 1926. godine Rolex pod nazivom Oyster. Godinu dana kasnije engleska plivačica Mercedes Gleitze pokušala je preplivati La Manche noseći taj sat koji je nakon 10 sati u hladnoj vodi ostao zapečaćen i pokazivao je točno vrijeme.
Osim vodonepropusnosti ronilački satovi moraju zadovoljavati još neke standarde: prsten oko brojčanika s oznakama barem za svakih 5 minuta proteklog vremena i oznaku za obilježavanje specifične minutne markacije, jasne minutne oznake, vidljivost na udaljenosti od 25 cm u potpunom mraku. Moraju biti rezistentni na magnetizam, na udarce, na slanu vodu.
Kako bi se osigurala vodonepropusnost vrlo je bitna i kruna na navoj; smještena je često na poziciji 4, 8 ili 9 sati kako ne bi smetala pri pokretima dlana unazad. Zaštitno staklo treba biti otporno na tlak – akrilo, safirno…, remen gumeni, silikonski, čelični dovoljno dugačak da se može učvrstiti na ronilačko odijelo, i još niz karakteristika koje ronilački sat mora zadovoljiti u manjoj ili većoj mjeri ovisno o tome radi li se o amaterskom ili profesionalnom ronjenju.
Tekst i fotografije omogućio: Muzej za umjetnost i obrt
Piše: Vesna Lovrić Plantić
