Vinogradarski kraljevi slovenske doline Vipava

Prkosna bura koja, s vremena na vrijeme, pokazuje oštru narav, dodatni je razlog uspjeha pojedinih sorti vina koje uspijevaju savršeno samo u ovom kraju.

Vinove loze su uspješne na ovim prostorima stoljećima – priroda je velikodušno dala sve što stanovnici trebaju. Vinove loze dovedene su u ovo regiju još iz doba starih Rimljana.

vipavska-dolina-1

Najzelenija vinogradarska regija

Kameni slojevi se sastoje od fliša čiji raspad stvara debeli sloj mineralnog tla. Sveta Gora, koja se nalazi u Trnovo šumi u neposrednoj blizini doline, nudi sasvim drugačiji vapnenački krajolik. Ova dolina spoj je odličnih klimatskih uvjeta od obilja snijega zimi i svježih temperatura u ljetnim mjesecima te vladavina blage mediteranske klime s puno sunca i tek malo padavina pogoduju određenim vinovim lozama specifičnima za ovaj kraj.

Osim vinove loze, u Vipavi jako dobro uspijeva i voće poput breskve, trešnje, smokve, kakijai marelice. Slikovitosti krajolika doprinose obradive površine u dolini i pomno uređeni mali terasasti vinogradia.
Vinove loze i vina najkvalitetnijeg Zelena i Pinot Noirea.

Vina iz Vipavske doline su elegantna, harmonična, svježa, pitka s bogatim okusima i mirisima. Ova regija je idealna za rast posebnih vinskih sorti kao što su Zelen, Pinola, Ribolla, ali i raširenih sorti kao što su Chardonnay, Sauvignon, Bijeli Pino, Pinot Gris. Poznavatelji vina će zasigurno biti zainteresirani zbog vina poput Klarnica i Vitovska Grganja.

burja-primoz-lavrencic

Posebno mjesto zauzimaju i vina iz sorte Cabernet Sauvignona, Pinot Noira i Barberia a posebno iznenađenje je i Merlot koji se u nekim zemljopisnim lokacijama vipavske doline pretvara u stvarno jedinstveno vino.

lepa-vida-matija-gerzina-roman-Ipavec

Vinski kraljevi doline Vipava

LEPA-VIDA

> Lepa Vida ime je koje prati jedna zanimljiva legenda. Ime je dobilo po flaši koju je Oskar Kogoj posvetio Aleksandrinkama odnosno ženama koje su u davna vremena odlazile iz ovog kraja, konkretno Prvačine u daleki Egipat. One su zbog siromaštva ostavljale svoju supruga i djecu da bi odgajale djecu bogataša i tako prehranjivale obitelj. Oblik boce simbolizira žensko tijelo, ljepotu i čežnju, osjećajnost, ljubav i strast. Obitelj Ipavec vodi ta ista strast i ljubav već četvrtu generaciju u uzgoju i proizvodnji vina. Svježa i mlada vina MI, oOo i Medežija pridružila su se klasičnoj malvaziji, sivom pinotu, chardonnayu, merlotu, barberi i ostalim, a sva nastaju prirodno i bez upotrebe umjetnih dodataka.

Tilija

> Vina Tilia, Tilia Estate privatni je vinski podrum obitelji Lemut. Melita kao enolog i Matjaž kao agronom odlični su tandem s međunarodnim iskustvom posebice u Švicarskoj i Kaliforniji. Brand Tilia na tržištu se prvi put pojavljuje 1997. godine., a godišnja se proizvvede oko 45 000 boca.
Sunčana Tilia Estate predstavlja svježa i mlada vina. Njihov karakter temelji na sortnim i voćnim karakteristikama i dvije godine nakon punjenja, ali su proizvedena zato bi se uživala mlada. To su sorte Pinot Gris, Chardonnay, Sauvignon, Galileus.

tilija-vina

tilija-1Tilia Estate crna etiketa predstavlja linija zrelih vina dozrelih dvije do tri godine u hrastovim bačvama. Savršena su daljnja kušanja i uživanja u njima slijedećih pet do deset godina. U ovim vinima i dalje dominiraju senzacije zrelog voća. Ova vina izrađuju se od sorata Pinot Noire Estate, Pinot Noire, Cabernet Sauvignon, Pretty Good, Rubido, Nostra.

batic-1Batič vina s dubokom poviješću još od vremena kada su misna vina davne 1952. godine pripremali redovnici, nositelji njihove nacionalne kulture. Oni su, također, doprinosili izvrsnosti vina preko svog poznavanja tradicije, svoje zemlje i ritma prirode. Prva Batičeva vina rođena su u 16. stoljeću, oblikovana iskusnim rukama redovnika s imanja u Šempasu.

batic

Fride, Slavko, Ciril, Zanut, Matevž, Mirko, Zorko, Nedeljko, Zlatko, Danica, Milka nisu u krvnom srodstvu. Ovo su sve ljudi različite nacionalnosti, neki dolaze iz istog sela, a neki iz nekih drugih mjesta. No, vino je krv koja povezuje ove velike obitelji. Tradicija je usklađenost najsvjetlijih trenutaka niza generacija.

Okosnice ove vinske kuće u bijelim sortama su Pinela, Rebula, Chardonnay, Sivi Pinot, sauvignon, a kraljice različitih sorti vina u boci su Angel i Zaria. Od vodećih crnih sorti u ovoj vinskoj kući ističu se Merlot, Cabernet Frank i Cabernet sauvignon, a za svaku su preporuku Angel vini koji je kupaža sve tri crne sorte.

Posebno mjesto zauzima slatko desertno vino Valentino duboke i intenzivne jantarne boje izrađeno iz 50% Pinele, 50 % Rebule što ovom vinu daje čarobnu aromu meda, lješnjaka, badema i suhih marelica.

burja-primoz-lavrencic-1

> Burja znači na slovenskom bura, a vlasnik ove vinarije koja raste i buja novim sadržajima kaže: „Poštujem lokalne sorte, zato sam kupio 60 godina star vinograd Malvazije. Želim nastaviti tradiciju vipavskog vinogradarstva, te skupa sa kolegama Vipavcima izgraditi snažnu regionalnu vinsku marku. Želim uživati u suradnji mnogih dobrih i kvalitetnih trenutaka u tom procesu.“. Imanje Burja povezuje tradicionalno vipavsko vinogradarsko domaćinstvo sa suvremenim razumijevanjem vina.

Perjanice vinarije Burja

Petite Burja
Istarska Malvazija: vipavska verzija istarskog ponosa. Sorta, koja je od uvijek u vipavskim vinogradima. Mlade vinove loze. Zorenje u inox cisternama.

burja-vina

Zelen: vipavski ponos. Sorta sa svojim zahtevima, posebna, drugačija od drugih. Mlade vinove loze. Zorenje u inox cisternama

Selekcija, Burja
Burja bela srce je i bit proizvodnje, osnovan na slavi vipavskog belog – Vipavca.
Sastoji se od Laškiog rizlinga 30%, Rebula 30%, Malvazija 30%, ostale sorte 10%.

Burja noir vlasnikova strast i veselje. Modri pinot 100%. Jedina sorta u vlasnikovim vinogradima koja nije lokalna, iako postoje dokazi, da je modri pinot, burgundac, već otprije mnogo godina postojao u Vipavskoj dolini.

Burja Reddo predstavlja izazov u spravljanju, igranje idejom vina nekadašnjih crvenih sorti u Vipavskoj dolini, koje su kroz povijest uvijek bile u manjini, za kućnu upotrebu. Sadrži Pokalca 50%, Modre frankinje 30% i Refoška 20%.

Autor: Diana Mikloš