Crveno i crno cuvée 2018 najpoželjniji spoj uz fini zalogaj na vašem stolu

Razmišljate li o vinu koje će vas osvojiti mirisom i slasnim punim okusom onda ćemo vam predstaviti ovaj sjajan cuvée iz 2018. vinarije Miklaužić, koji će postat jedan od prvih izbora kad ćete poželjeti obogatiti svoju trpezu.

No, samo ako ćete imati puno sreće, jer je broj butelja ograničen na svega 2000.

Kako i zašto saznajte u ovom vinskom specijalu, u kojem je Crveno i crno cuvée 2018 zauzelo svoje mjesto u Top 5 vina ovog ljeta, a da će osvojiti i vašu želju da ga kušate i nabavite sigurni smo nakon što pročitate više iz opisa ove vrhunske etikete.

MIKLAUŽIĆ, POPOVAČA – CRVENO I CRNO CUVÉE 2018, 15,8% alkohola

Miklauzic cuvée crveno i crno vino 2018

O vinu …

Crveno i crno, naziv je vina koji podsjeća (barem nas frankofone) na poznati istoimeni Stendhalov roman “Le Rouge et le Noir », jedan od najčitanijih francuskih romana svih vremena, pun antiteza i psiholoških elemenata, izašao u doba romatizma, a sadržajem već u realizmu.

Glavni lik romana je Julien Sorel, a djelo je “bildungsroman” – prati njegovo odrastanje i životni put. Stendhal je naglašavao da piše tek za “malobrojne sretnike među svojim suvremenicima, ali poglavito za naraštaje koji će tek doći”.

I za ovo vino bi se moglo reći da će ga kušati samo malobrojni sretnici s obzirom na mali broj numeriranih boca (2000). Na mojoj boci je bio broj 167, a u njoj sadržaj doista osebujan i zanimljiv, koji će se moći pratiti godinama, pa se i tu može povući paralela “bildungsromana”, samo ga primjenimo na vino kojemu ćemo pratiti put odležavanja u boci.

U sadašnjoj mladoj etapi vino je tamne rubinsko crvene boje, kristalno čisto, finih voćnih mirisa tamnog bobičastog voća – kupine, borovnice, aronije i višnje. Javlja se i miris tamne čokolade podsjeća malo i na pralinu griotte. Na nepcu je voćno, pomalo pikatno, sočno, srednje trajnosti.

U vinariji naglašavaju da je pozicija vinograda «Paljevine» pomalo atipična za crne sorte, a u ovoj su berbi merlot pustili da dobro sazrije na trsu i u vinifikaciji ga pomiješali s crnim pinotom koji je preostao od proizvodnje pjenušca.

Obje sorte su se zajedno vinificirale te odležale u barrique bačvama, a nakon godinu dana stigle do boca zapečaćenih voskom. Naziv vina igra je riječi, kaže mi vinar Marko, jer se za vino od crnog grožđa u nas može reći da je crveno (kao u većini drugih stranih jezika) ali i crno (kako se nekada najčešće govorilo u nas), pa je to doista spoj crvenog i crnog – pravi cuvée!

vinograd popovaca vinarija miklauzic

O vinariji

Vinarija Miklaužić postoji službeno od 2001.godine, pod vodstvom vinara i vinogradara Marka Miklaužića, a nastavlja se na dugu vinarsku i vinogradarsku obiteljsku tradiciju koja se bavi lozom na pitomim obroncima Moslavačke gore već četvrtu generaciju.

Prije Marka, posao je vodio njegov otac, ugledni moslavački vinogradar i vinar Lujo Miklaužić (po kojemu je nazvana i Udruga vinogradara i voćara Moslavine).
Danas vinarija obrađuje 25 hektara vinograda prema ekološkim principima zaštite i obrade, a od toga 17ha prerađuje u vino. Glavna sorta u vinogradima je izvorni moslavački škrlet (“ovnek”), a ostalo čine poznare međunarodne sorte (chardonnay, bijeli i crni pinot, frankovka, merlot i muškati.

lovro miklauzic vinar

Glavni u podrumu je Markov sin, Lovro Miklaužić, koji je završio studij Agronomije u Zagrebu i u Americi specijalizirao proizvodnju crnih vina.

Vinarija Miklaužić za svoja je vina dobila brojna hrvatska i međunarodna priznanja. Uz ostalo, Škrlet 2011. osvojio je srebro Londonu na IWC-u 2012, a isto vino na Dalmatia Wine Expo u Makarskoj – zlato.

U prilog kvalitete vina govore i brončane nagrade Decanter 2021. i 2022.

Kako ga piti?

Polako i oprezno! :)
Toplo je i alkoholno, vrlo moćno vino!
Obavezno uz hranu, poslužiti na (idealnoj) temperauri od 16-18 C, a dobro ga je i dekantirati 2-3 sata!

Uz ljetni zalogaj?

Za brzi ljetni zalogaj predlažem pikantni sir provolone s divljim kupinama i domaćim pekmezom od aronije.

Volite li konkretna jela – specite tunu na žaru, ako ste na moru, a ako ste na kontinentu, idealan je biftek na žaru (krvavi ili srednje pečen).

meso biftek papricice

Za sladokusce – napravite kolačić na bazi crne čokolada s pekmezom od borovnica ili aronije. Ovo vino traži hranu, zbog svojeg moćnog tijela, pa ga nemojte piti bez konkretne pratnje!

Miklauzic crno vino cuvée

Crtica o sortama …

Merlot je francuska sorta, a naziv joj dolazi od deminutiva merle što na francuskom znači mala ptica kos, a povezan je s crnom bojom bobica ovog grožđa.
Najzastupljeniji je u vinogradima francuske regije Bordeaux, za čiji se istoimeni cuvée počelo koristiti potkraj 18. stoljeća. Od tada pa do danas merlot je postao najpopularnije francusko vino, i dalje najzastupljenije u vinogradima Bordeauxa uz cabernet sauvignon, cabernet franc i malbec, ali ga danas ima u cijelomu svijetu.
Vino merlot poznato je kao mekano, zrelo i elegantno crno vino koje se preporučuje svima koji tek ulaze u svijet vina.

Crni pinot je najelegantnija crna sorta, od koje se rade poznata i vrlo cijenjena vina iz Burgundije, a služi i kao osnova za šampanjce, pa tako i za druga pjenušava vina diljem svijeta. Nježnije je boje, ali profinjenog okuse te velikoga potencijala za starenje.

Što je cuvée?

(La) Cuvée [čitaj: küve] je francuski vinski pojam koja dolaze od druge francuske riječi “la cuve” [čitaj: la küv] (tank, rezervoar) a najčešće znači sljubljivanje više različitih sorti u jednome vinu ili spajanje grožđa iste sorte s više različitih položaja.

Najčešće se upotrebljava i opisuje ne etiketama šampanjaca, ali se koristi i za mirna vina.
Budući da je (la) Cuvée imenica ženskoga roda, ako se nazivlje preuzima iz francuskoga, uz nju treba stajati i pridjev ženskoga roda, pa je pravilno pisati La Grande Cuvée (veliki cuvée); la Cuvée Blanche (bijeli); la Cuvée Noire (crni) i slično.

Gdje ga kupiti?

Zasada samo u vinariji Miklaužić.

Adresa vinarije:
Vinarija Miklaužić, Trnajec 202, 44317 Popovača
Telefon: 044 670 450 /Mob : 098 262439
E -mail: miklauzicmarko3@gmail.com
Web stranica: Vinarija Miklauzic.hr

Tekst: prof. Marija Vukelić (WSET2)
Uvodna riječ, Diana Mikloš (WSET2), glavna urednica

Facebook Like Button