Donosimo vam intervju s vlasnicima Dizarre kreativne arhitekture.
2013. godine Hrvatska arhitektonska scena obogatila se još jednim studiom, Studiom Dizarre, čiji su vlasnici Hrvoje Pajk i Marin Radojčin. Otvoren u ožujku 2013. godine, Dizarre već nekoliko mjeseci svoje koncepte bazira na projektiranju poslovnih i javnih zgrada, obiteljskih kuća ali i poslovnih i privatnih interijera.
W: Kako ste se odlučili za kretanje u samostalne vode u doba krize?
Kada znate što želite i u čemu ste dobri, spremni ste riskirati. Svjesni smo da je situacija u državi teška, ali isto tako, svjesni smo da znamo, hoćemo i možemo raditi i da strah od neuspjeha nije razlog da ne pokušamo ostvariti svoj san. Uvijek postoje dvije strane medalje. Svakoj situaciji pristupamo sa stavom da u krizi puno tvrtki propada, ali i da najbolji opstaju. Odlučili smo dati sve od sebe da radimo ono što volimo i znamo – raditi i živjeti arhitekturu.
W: Koji su najčešći zahtjevi vaših klijenata?
Kada govorimo o uređenju interijera stambenog prostora, neki od klijenata znaju otprilike što žele i imaju unaprijed definiran budžet, ali ne znaju kako bi to sami napravili, pa traže pomoć – to je teža varijanta. Lakša varijanta je kada klijent ima definiran budžet, ali dopušta arhitektu slobodu da raspodijeli prostor i odabere namještaj u skladu sa svojom vizijom. Tada, prilikom prezentacije rješenja, na licima klijenata možete vidjeti pravo oduševljenje.
W: Koja vam je misao vodilja kada radite neki projekt?
Misao vodilja ovisi o vrsti projekta i željama investitora. Kod uređenja interijera stana ili kuće, prostor mora biti dobro iskorišten i funkcionalan, a da je pri tome lijep, topao i da je u skladu sa željama investitora. Kod projektiranja objekata kao što su dom za umirovljenike ili vrtić, sve gore navedeno morate uklopiti u odredbe propisane pravilnikom, što često ne ostavlja puno mjesta inovativnosti i slobodi.
W: Koji je najizazovniji projekt na kojem ste do sada radili?
Najizazovniji projekt na kojem smo radili, i još uvijek radimo, jest novi tip doma za umirovljenike. Većina ljudi kada pomisli na dom za umirovljenike pomisli na mjesto u koje dođete živjeti kada više ne možete živjeti sami i najčešće dočekate kraj života.
Ovaj tip doma za umirovljenike bio bi koncipiran kao hotelski smještaj u kojem umirovljena osoba ostaje prema potrebi i želji, kao da je na godišnjem odmoru. Blizina kompleksa bazena, spa centra, golf igrališta, staza za šetanje i restorana pruža niz aktivnosti u kojima ljudi mogu uživati i osjećati se kao da nisu u klasičnom domu, nego mjestu gdje žive novim, opuštenim načinom života. 
W: Kakve projekte preferirate, što najviše volite raditi?
Marin i ja imamo projekte koji su nam više prirasli srcu, ali teško je izdvojiti nešto posebno. Razlozi zašto nam je nešto draže najčešće su vezani uz ideje i rješenja koja smo osmislili baš za taj projekt. Svaki projekt nam predstavlja novi izazov i pruža mogućnost da odradimo posao najbolje što znamo i možemo. Nakon što završimo neki projekt, uvijek nam se čini da je to ono što smo najbolje napravili, dok ne dođe drugi koji nam onda postane najdraži i tako u krug. Ovo je takva vrsta posla u kojoj nemate omiljenu ideju ili prostor koji uređujete jer je svaki projekt drugačiji i jedinstven.
W: Koji je univerzalan savjet koji biste dali čitateljima za uređenje prostora?
Kada govorimo o stambenim prostorima, bez obzira na to je li to kuća ili stan, najvažnije je prostor prilagoditi sebi i ostalim ukućanima. Trenutno moderan minimalizam i moderni interijeri ostavljaju dojam hladnoće i praznine. Univerzalni savjet čitateljima bio bi da unesu slike, biljke i ostale detalje koje će prostor učiniti domom. Bez obzira na to živite li u vlastitom stanu ili iznajmljenoj garsonijeri, učinite taj prostor svojim i dajte mjesta mašti, kreativnosti i slobodi. Nije važno je li moderan ili rustikalan, najvažnije je da bude vaš.
W: Kada biste imali priliku upoznati nekog slavnog arhitekta koji bi to bio ili ste već takvu priliku imali? Što biste ga pitali?
Prije par godina na sveučilištu u Princetonu imali smo sreće upoznati Franka Gehrya jer se u to vrijeme gradila sveučilišna knjižnica koju je on projektirao. Nažalost, susret je bio vrlo kratak, a gospodin Gehry je više bio zainteresiran za hrvatsku obalu nego za razgovor o arhitekturi. Od ostalih poznatih arhitekata, najviše smo fascinirani arhitekturom Santiaga Calatrave. Voljeli bismo s njime razgovarati o njegovim projektima i načinu na koji prenosi ljudsko i životinjsko tijelo, odnosno pokrete tijela, u arhitekturu. Calatrava je po nama jedan od najvećih živućih graditelja.
W: Kako vidite i uspoređujete arhitektonske studije u svijetu i u Hrvatskoj? U Hrvatskoj se nekako čini da ljudi još uvijek imaju jak osobni upliv kada surađuju s nekim arhitektom u projektu, a korisnici na zapadu se više prepuštaju i imaju povjerenje u izabranog arhitekta/studio? Je li to još uvijek tako ili se stvari mijenjaju po tom pitanju?
Dobro ste primijetili i u samom pitanju stoji već polovica odgovora. Da, kod nas velika većina ljudi još uvijek misli da svatko može projektirati i sagraditi kuću i stav je takav da je arhitekt nužno zlo u gradnji kuće. Postoji jedan graf koji kruži među nama arhitektima i iz njega se među ostalim može iščitati ‘fast + cheap = bad quality’, a to izvrsno opisuje stanje hrvatske arhitekture u proteklim godinama. Klijenti uglavnom žele napraviti projekt što prije i da bude što jeftiniji, a to je rezultiralo lošom kvalitetom. Srećom to se polako mijenja, jako polako, ali ipak se mijenja. U konačnici, ljudi žele živjeti i raditi u prostorima koji su ugodni, moderni i lijepi, tako da smo optimistični oko budućnosti hrvatske arhitekture.
W: Koje biste knjige preporučili čitateljima koje bi trebali imati u kućnoj biblioteci kada su u pitanju savjeti za uređenje životnog prostora?
Kod uređenja interijera modernog tipa svakako bi preporučili kolekciju knjiga „Interiors NOW“ koja se sastoji od tri knjige, te seriju knjiga „100 Best“ (living rooms, interiors, bathrooms, itd.). Naravno, to je dosta osobno jer svatko ima neki stil koji preferira. Kada govorimo o uređenju prostora s tehničke strane svatko bi trebao imati knjigu Ernesta Neuferta „Elementi arhitektonskog projektiranja“. Knjiga je stara preko 70 godina, ali je uredno dopunjavana novim savjetima te se i danas standardi iz nje mogu primjenjivati.
W: Koji su vam planovi i na čemu ćete raditi u ovoj godini?
U planu imamo rad na projektu izgradnje luksuznih apartmana na Hvaru. Svoju kreativnost usmjerili smo i na dizajniranje svjetiljki koje bi trebale uskoro ići u izradu prototipa. Projektirat ćemo i dvije vikendice modernijeg tipa, a osobito veliki interes imamo i za područje produkt dizajna te se nadamo novim projektima i na tom polju.
Autori: Grizli komunikacije i Wish hr Fotografije:
Uz dopuštenje Grizli komunikacije d.o.o.
Galerija slika
