Procjenjuje se da moderan čovjek otprilike jednu trećinu svog života provede spavajući. Premda psihologija još uvijek nije definirala pravi razlog zašto spavamo, ta suvremena znanost svrstava spavanje među primarne ljudske potrebe.
Bez dovoljno sna nemamo ni dovoljno energije za rad na poslu, a ni kod kuće. Također ćemo teško donositi neke važne životne odluke ako smo neispavani i nervozni.
U nekim mitologijama kao što je indijska, čak su i bogovi opisani u stanju dubokog transcendentalnog sna, stvarajući i uništavajući tisuće svjetova. U drevnoj grčkoj mitologiji Morfem (Morpheus) je bog sna koji ljudima u snove šalje vizije, te može poprimiti bilo koji željeni oblik. Poznati psiholog Sigmund Freud nazvao je snove kraljevskim putem u nesvjesno.
Što se događa prilikom spavanja?
Kada legnemo na spavanje snižava se temperatura tijela te se polako javlja pospanost. Potrošnja kisika opada za oko 8%, mišići i živci u tijelu se opuštaju.
Zabluda je da se naš mozak prilikom spavanja odmara, naprotiv, on je itekako aktivan. Tijelo se odmara dok mozak procesuira razne informacije i iskustva prikupljena tijekom dana kao i neke podsvjesne sadržaje prikupljene tijekom našeg života.
Pored meditacije, spavanje je jedan od blagoslova prirode koji nam omogućava da se očistimo od nagomilanog životnog stresa nakupljenog u našoj svijesti koji sprečava naš mentalni i spiritualni razvoj. Možemo reći da postom čistimo tijelo od nečistoća, dok zdravim snom i meditacijom čistimo svoj um.
Kvaliteta spavanja
Da bi se dobro naspavali nije bitno samo odspavati određeni broj sati, već je bitno i mjesto gdje spavamo, a i način na koji spavamo ili liježemo u krevet. Soba u kojoj spavate trebala bi biti izolirana od prevelike buke. Krevet ne bi trebao biti previše tvrd ni previše mekan i okružen sa što manje električnih uređaja ( TV, digitalni sat, radio).
Ako je ikako moguće, idealno bi bilo da vam krevet bude namješten tako da vam je glava okrenuta prema sjeveru, a noge prema jugu. Na taj način ste usklađeni sa prirodom i njenim vibracijama.
Savjeti za zdravo spavanje
Prije spavanja nije dobro konzumirati alkohol, kavu i cigarete. Čašica alkohola može vam pomoći da lakše zaspete, ali ćete se tijekom noći vjerojatno više puta probuditi. Osim toga ako pijete alkohol prije spavanja, onda se nemojte pitati zašto imate noćne more.
Nikotin je stimulans koji inače ometa san na više načina. Kava također može utjecati na san čak i 10-12 sati nakon konzumiranja.
Prehrana je isto bitno za dobar san. Navečer pojedite samo voćku ili juhu (ne teški obrok) i jedite najmanje 3 sata prije odlaska na spavanje. Poznato je da ukoliko prije spavanja pojedete jednu jabuku, imat ćete miran i ugodan san.
Da bi smirili um, izbjegavajte gledanje televizije barem pola sata prije spavanja, a za bolju atmosferu i smirujući ugođaj spavaće sobe pustite neku laganu muziku i provjetrite prostoriju kako bi ušao svježi zrak i pomogao boljem snu.
Vježbajte za bolji san
Jednostavno i univerzalno rješenje za postizanje dobrog sna i uklanjanje nesanice je primjena dubokog disanja prije spavanja:
Legnite se u krevet. Ležeći na leđima, pokrijte se i pripremite za spavanje. Zatvorite oči. Opustite čeljust i usta. Udahnite duboko kroz nos najprije ispunjavajući trbuh,a zatim pluća. Nemojte se previše naprezati. Neposredno prije izdaha, blago uvucite trbuh i pustite da zrak sam izađe kroz vaše nosnice prema vani. Napravite tako nekoliko puta i opustite se.
Duboko disanje će osvježiti svaku poru vašeg tijela i umiriti vaš um. Imat ćete ljepše snove, spavat ćete puno mirnije, a ujutro ćete biti svježi i odmorni.
Znanstvena istraživanja
Godine 1999. provedeno je istraživanje u kojemu je sudjelovalo 11 mladih i zdravih ljudi, a promatrane su funkcije endokrinih žlijezda i metabolizma. Tijekom studije osobe su 16 noći uzastopce provele u jednoj klinici, te su kroz tri perioda spavale određen broj sati.
Tako su u prvom periodu spavale 8 sati, u drugom 3 – 5 sati, a u trećem 12 sati. Pokazalo se da je upravo u drugom periodu njihov organizam bio najmanje otporan na stres, te je primijećen disbalans hormona.
Također, njihovo tijelo nije bilo u stanju da pravilno apsorbira ugljikohidrate kao ni da procesuira glukozu, što na kraju dovodi do povećane količine inzulina. Kasnije je primijećeno da ako osoba dulje vremena provodi neispavana, odnosno ako ima loše navike spavanja, to može dovesti do raznih bolesti kao što su: depresija, šizofrenija, razni hormonalni poremećaji itd.
Kroz čitavu povijest, vjerojatno ne postoji narod koji nije imao razvijeno znanje ili barem pretpostavke i priče vezane uz snove ili spavanje.
Kroz snove se proricala budućnost, tumačila sadašnjost, a spavanje se, uzimajući u obzir da se u doba neolitika još spavalo na primitivnim ležajevima, danas razvilo u pravi luksuz. Tako danas spavamo u najudobnijim krevetima, pod najtoplijim pokrivačima u toplim sobama ispunjenim raznim miomirisima. Nije teško zaključiti da čovjek itekako veliku važnost pridodaje spavanju.
Autor članka: Goran Mizdrak & Divine Energy Park
