Ljubitelji kamenica s nestrpljenjem očekuju ožujak, oko blagdana Svetog Josipa, koji se slavi 19. ožujka, kada se ovu kraljevsku deliciju može kušati u punom sjaju.
U nastavku donosimo pet zanimljivosti o kamenicama, neobičnom školjkašu izrazito bogate povijesti.
Kamenica je živi organizam, hemafrodit bogate nutritivne vrijednosti
Kamenice su živi organizmi koji imaju vlastite mišiće, usni otvor, spolne organe a njihova konzumacija stvara posebnu mikro klimu u želudcu.
Kamenice su hermafroditi-dvospolci koji se jedino u malostonskom zaljevu mrijeste 2 puta godišnje. Nije ih preporučeno jesti natašte ili ih konzumirati u kombinaciji s većim količinama alkohola. U kamenicama treba znati uživati, jesti oprezno i umjereno.
Iako je izgled kamenica neugledan ovu gastro deliciju krasi visoka hranjivost mesa. Unosom 5 do 6 kamenica srednje veličine pet do sedam puta mjesečno postiže se dovoljan unos omega 3 masnih kiselina potreban za zdravo funkcioniranje ljudskog organizma. Kamenice su izvor vitamina A, B1, B2 i B3, C i D, esencijalnih aminokiselina, a 6 kamenica sadrži 32 mg cinka što je približno 291% dnevne potrebe čovjeka.
Malostonska kamenica je 1936. godine u Londonu osvajala nagrade
Jedni od istaknutijih uzgajivača ove posebne školjke 1930-ih bila je obitelj Bandur koja je svoj proizvod predstavila na izložbi General trades international exhibition u Londonu gdje su osvojili Grand Prix and Gold medal. Sigurno je ovo jedan od razloga koji je ponukao tadašnji londonski jet set da posjeti Ston i kuša ovu izuzetnu deliciju.
Malostonska kamenica je upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije. Ovim je postupkom malostonska kamenica ima priznatu autentičnost i jedinstvenost u okvirima cijele Europe.
Svoje mjesto našla je u mnogim europskim prijestolnicama ali i na bečkom, rumunjskom i albanskom dvoru
Malostonska kamenica je izuzetno kvalitetan proizvod kojeg su jako dobro poznavali i u svim dijelovima austrougarske monarhije od Beča i Trsta ali i naravno od Splita do Zagreba. Vjeruje se da je kamenicu kušao i sam car Franjo Josip tijekom svog posjeta Stonu 1884. godine, a navodno su se pošiljke slale i na sam bečki dvor.
Malostonska kamenica svoj put je našla i do Pariza i Praga, ali i Rima i Napulja gdje se na razne načine izvozila kroz prošlo stoljeće. Zanimljiva priča veže nas za kolovoz 1936. godine kada se moćna bijela jahta vezala na Stonskoj ponti, a njom su po Jadranu krstarili, ni manje ni više, nego nesuđeni engleski kralj i njegova voljena.
Naime, Edward VII. i Wallis Simpson posjetili su konobu Baća u Stonu te su se pogostili ponikovskim pršutom, sirom iz ulja te kamenicama i prstacima iz Malog mora. Tih godina kamenice su preko Beograda slane za Bukurešt na dvor kralju Karolu, a bile su i na jelovniku prilikom svadbe albanskog kralja Ahmeda Zogua u Tirani.
Malostonski zaljev posebni je rezervat prirode u moru čije se kvaliteta vode tjedno ispituje
Cijeli akvatorij zaljeva ubraja se u najvišu kategoriju klasifikacije vode za uzgoj školjaka. Malostonski zaljev specifičan je jer ima puno podvodnih izvora.
Ima rijeku Neretvu u Pločama koja donosi puno slatke vode te je uz tu specifiku zalijev dosta dug i uzak te ima jake kurente (morske struje) koje odaju dojam da ste u rijeci, a ne u zaljevu dugom 30-tak kilometara.
Spoj miješanja slatke i slane vode, kurenta, sunca i specifičnost oblika, zaljevu daje posebnu prednost te je on bogatiji planktonima više nego otvoreno more u Jadranu. To je hrana kamenicama i razlog zašto je malostonska kamenica toliko cijenjena i ukusna.
Kvaliteta mora iznimno je važna za kamenice pošto dnevno filtriraju između 50 i 70 litara morske vode. Pri tom su važne stalne kontrole koje u malostonskom zaljevu vrši Državni inspektorat Područne jedinice Split. Svaki tjedan na pojedinim lokacijama u određenim zonama zaljeva uzimaju se uzorci.
Nakon obavljene analize školjkarima se javlja da li su uzorci analize ispravni i da li školjke mogu ići u prodaju tj. dali su uredu za ljudsku potrošnju. U slučaju bilo kakve neispravnosti daljnja distribucija se zabranjuje. Dio zaljeva u blizini mjesta Sreser u kojem kamenice na Pelješcu uzgaja obitelj Nožica već godinama je po svim parametrima besprijekorne kvalitete.
U malostonskom zaljevu kamenice su se jele još u antici
Arheološki nalazi ljuštura ove školjke diljem poluotoka Pelješca potvrđuju da se još za vrijeme antike jela u ovim krajevima kako se romantično voli vjerovati u čast božicama rođenim iz samih školjki.
Od onda pa do danas najukusnija je s par kapi nekog citrusa nabolje limuna ili divlje naranče. Zbog toga je za mnoge gastronome konzumiranje kamenice ritual povratka u ranu fazu ljudske civilizacije.
Prvi zapisi o uzgoju kamenica u malostonskom zaljevu potječu iz 14. stoljeća, a vlasti Dubrovačke Republike kroz stoljeća su donosile cijeli niz odredbi kojima se ova djelatnost uređivala pa je tako svaki školjkar godišnje morao određenu količinu predati Stonskom knezu, a vlasti su ovu deliciju koristile kako bi kroz vještu diplomaciju kupovale naklonost kako Turaka tako i drugih prijatelja i neprijatelja Republike.
Saznajte na koje se načine kamenice možete pripremiti i u vlastitom domu
Uz svježe, tu je Rižot od kamenica te za ljubitelje sushia Oyster roll ili Kamenice sa šugom od pjenušca.
Uz dopuštenje: SelectPR
Fotografije: Unsplash
